Osnovna škola Donji Kraljevec

Poštovani roditelji,

zahvaljujemo vam što ste se odazvali rješavanju anonimne ankete. Dobiveni podaci koriste se isključivo s ciljem unapređenja nastave na daljinu u OŠ Donji Kraljevec.

U nastavku vam donosimo ključne zaključke provedene ankete.

Ciljani uzorak istraživanja predstavljaju roditelji učenika Osnovne škole Donji Kraljevec. Podaci za analizu su prikupljeni pomoću dostupnog uzorka ispitanika, te na temelju njega nećemo moći raditi generalizacije i primijeniti ga na cjelokupnu populaciju. Međutim, rezultati istraživanja već imaju utjecaj na ispitanu školsku zajednicu, učitelje, učenike i roditelje učenika koji su sudjelovali u istraživanju. 

U istraživanje je bilo uključeno 70 roditelja učenika Škole. Spolna struktura uzorka  bila je: 12,9% muških i 87,1% ženskih ispitanika. S obzirom na oblik nastave, 40,0% roditelja ima dijete u razrednoj nastavi, a 60,0% ispitane populacije ima dijete u predmetnoj nastavi. 

Istraživanjem smo željeli ispitati postojanje adekvatnih prostornih i tehničkih uvjeta u obitelji koje učenicima omogućuju praćenje nastave na daljinu. Na temelju analize (vidi Sliku) zaključujemo da više od 95% ispitanika ima primjerene prostorne i tehničke uvjete za praćenje nastave na daljinu. Zanimljivo je kako roditelji u većem postotku iznose problem primjerenih prostornih uvjeta u odnosu na tehničke uvjete potrebne za praćenje nastave. Problem prostornih uvjeta navode roditelji s 4 i više školaraca, no isti ne navode problem tehničke opremljenosti za sudjelovanje djece u nastavi.

Zanimalo nas je u ovom radu, između ostalog i analiza roditeljske i učeničke percepcije vremena koje djeca provedu na internetu zbog rješavanja svih školskih zadataka. Usporedbom roditeljske i učeničke percepcije (vidi Sliku) zaključujemo da  najveći dio i roditelja i učenika smatra da je za izvršenje zadaća potrebno od 2 do 4 sata (50,0% roditelja, 56,4% učenika). Zanimljiva činjenica je da čak 41,4% roditelja u odnosu na samo 27,3% učenika smatra da je za izvršenje školskih zadataka potrebno više od 4 sata. 

90,0% roditelja navodi kako redovito prati komunikaciju između učitelja i učenika u virtualnim učionicama. Roditelji učenika razredne nastave 100,0% su uključeni u sve školske aktivnosti, dok s druge strane, 16,7% roditelja ili 7 roditelja učenika predmetne nastave ne prati redovito komunikaciju između učitelja i učenika. 100,0% roditelja navodi da njihova djeca redovito prate nastavu i upute učitelja.

Više od polovice roditelja (vidi Sliku) navodi da djetetu pomažu u školskim zadacima, 20% roditelja redovito radi s učenicima, a 18,6% roditelja zbog svojih obaveza ne stiže djetetu pomoći u rješavanju svih školskih zadaća. 

Analiza ovog pitanja (U=263,0; p < 0,001) pokazani su statistički značajne razlike u  rezultatu između roditelja učenika razredne i predmetne nastave. Roditelji učenika razredne nastave redovitije rade zajedno s djetetom ili djetetu pomažu kada dijete zatraži pomoć (M=1,64; SD=0,488); roditelji učenika predmetne nastave se manje uključuju jer smatraju da su učenici samostalniji za rješavanje zadataka.

Više od polovice roditelja (vidi Sliku) je uglavnom zadovoljno ili su u potpunosti zadovoljni s nastavom na daljinu. Srednja vrijednost slaganja roditelja učenika s realizacijom nastave na daljinu je 3,40 (SD=0,923). Učenici su nešto zadovoljniji s realizacijom nastave na daljinu u usporedbi s roditeljima, a srednja vrijednost zadovoljstva učenika iznosi 3,89 (SD= 0,793).

Na temelju analize zaključujemo da je posredna ocjena zadovoljstava roditelja realizacijom nastave na daljinu (M=3,77; SD=0,75) nešto viša nego kod izravnog pitanja (M=3,40; SD=0,923). Posredno ispitano zadovoljstva učenika iznosi 4,16 (SD=0,49), a učenici u odnosu na roditelje iskazuju veće zadovoljstvo realiziranom nastavom. Analizom grafičkog prikaza (vidi Sliku) utvrđujemo veće opće zadovoljstvo učenika s nastavom na daljinu u odnosu na roditelje.

Većina roditelja, 62,8%, smatra da je njihovo dijete dovoljno samostalno i da dobro organizira svoje vrijeme za vrijeme održavanja nastave na daljinu, tek 14,2% roditelja se ne slaže s tom izjavom. 27,1% roditelja smatra kako njihovo dijete može radom u nastavi na daljinu napredovati jednako kao i u klasičnoj nastavi, dok s druge strane, 47,2% ipak prednost daje klasičnoj nastavi. 25,7% roditelja je neopredijeljeno vezi ovog pitanja.

55,7% roditelja smatra da su učenici preopterećeni zadacima. Ukupna ocjena opterećenosti djeteta nastavom na daljinu (vidi Sliku) na ljestvici od 1 do 5 (1 – minimalno, 5-maksimalno) iznosi 3,69 (SD=0,986). Roditelji procjenjuju visok stupanj samostalnosti djeteta u praćenju nastave na daljinu, ocjena samostalnosti iznosi 3,94 (SD=1,034). Visokih 67,1% roditelja tvrdi da su njihova djeca samostalna u radu i rješavanju zadataka.

Ukupna uključenost oba roditelja u zadatke i pružanje pomoći djetetu iznosi 2,7 (SD=0,926). 38,5% roditelja navodi da nemaju dovoljno vremena kako bi pomoglo djetetu, 40,0% roditelja ne stigne pratiti sve objave i zadatke u virtualnoj učionici, 37,1% tvrde da su iscrpljeni obvezama ili su pod stresom zbog nastave na daljinu, dok 35,7% roditelja tvrdi da osim školskih obaveza njihova djeca imaju i druge obaveze u kojima moraju pomoći djeci (glazbena škola, škola stranih jezika i sportske aktivnosti).

Većina ispitanih roditelja tvrdi da je učenicima potrebno pružati više podrške u smislu dodatnog i detaljnijeg objašnjenja gradiva putem video konferencija. Ukupno deset roditelja smatra da učenici preopterećeni količinom zadataka. Ukupno pet roditelja tvrdi da bi učenici ubuduće više trebali komunicirati s učiteljima putem raznih diskusija i rasprava, a najbolje bi bilo da se učenici vrate u škole. Manji broj roditelja smatra da bi se trebao uvesti daljnji interaktivni rad preko raznih dostupnih tehnologija. Nadalje, manjina roditelja smatra da bi se trebali produljiti rokovi za zadaće, da bi se trebala uvesti mogućnost ispravljanja ocjena, da bi se veći fokus trebao staviti na učenike s teškoćama. Roditelji navode problem prepisivanja zadataka te smatraju kako bi se zadaće trebale slati u privatne poruke. Apeliraju na poštivanje rasporeda sati, smatraju da su neki učitelji nepošteni prema aktivnim učenicima te da se diskriminira njihov rad. Smatraju da bi učitelji trebali uložiti veći trud u angažman i pripremu nastavnih materijala i da bi trebali uvesti uvesti više kvizova i ponavljanja. 

Poštovani roditelji,

zahvaljujemo vam što ste se odazvali rješavanju anonimne ankete. Dobiveni podaci koriste se isključivo s ciljem unapređenja nastave na daljinu u OŠ Donji Kraljevec.

U nastavku vam donosimo ključne zaključke provedene ankete.

Ciljani uzorak istraživanja predstavljaju roditelji učenika Osnovne škole Donji Kraljevec. Podaci za analizu su prikupljeni pomoću dostupnog uzorka ispitanika, te na temelju njega nećemo moći raditi generalizacije i primijeniti ga na cjelokupnu populaciju. Međutim, rezultati istraživanja već imaju utjecaj na ispitanu školsku zajednicu, učitelje, učenike i roditelje učenika koji su sudjelovali u istraživanju. 

U istraživanje je bilo uključeno 70 roditelja učenika Škole. Spolna struktura uzorka  bila je: 12,9% muških i 87,1% ženskih ispitanika. S obzirom na oblik nastave, 40,0% roditelja ima dijete u razrednoj nastavi, a 60,0% ispitane populacije ima dijete u predmetnoj nastavi. 

Istraživanjem smo željeli ispitati postojanje adekvatnih prostornih i tehničkih uvjeta u obitelji koje učenicima omogućuju praćenje nastave na daljinu. Na temelju analize (vidi Sliku) zaključujemo da više od 95% ispitanika ima primjerene prostorne i tehničke uvjete za praćenje nastave na daljinu. Zanimljivo je kako roditelji u većem postotku iznose problem primjerenih prostornih uvjeta u odnosu na tehničke uvjete potrebne za praćenje nastave. Problem prostornih uvjeta navode roditelji s 4 i više školaraca, no isti ne navode problem tehničke opremljenosti za sudjelovanje djece u nastavi.

Zanimalo nas je u ovom radu, između ostalog i analiza roditeljske i učeničke percepcije vremena koje djeca provedu na internetu zbog rješavanja svih školskih zadataka. Usporedbom roditeljske i učeničke percepcije (vidi Sliku) zaključujemo da  najveći dio i roditelja i učenika smatra da je za izvršenje zadaća potrebno od 2 do 4 sata (50,0% roditelja, 56,4% učenika). Zanimljiva činjenica je da čak 41,4% roditelja u odnosu na samo 27,3% učenika smatra da je za izvršenje školskih zadataka potrebno više od 4 sata. 

90,0% roditelja navodi kako redovito prati komunikaciju između učitelja i učenika u virtualnim učionicama. Roditelji učenika razredne nastave 100,0% su uključeni u sve školske aktivnosti, dok s druge strane, 16,7% roditelja ili 7 roditelja učenika predmetne nastave ne prati redovito komunikaciju između učitelja i učenika. 100,0% roditelja navodi da njihova djeca redovito prate nastavu i upute učitelja.

Više od polovice roditelja (vidi Sliku) navodi da djetetu pomažu u školskim zadacima, 20% roditelja redovito radi s učenicima, a 18,6% roditelja zbog svojih obaveza ne stiže djetetu pomoći u rješavanju svih školskih zadaća. 

Analiza ovog pitanja (U=263,0; p < 0,001) pokazani su statistički značajne razlike u  rezultatu između roditelja učenika razredne i predmetne nastave. Roditelji učenika razredne nastave redovitije rade zajedno s djetetom ili djetetu pomažu kada dijete zatraži pomoć (M=1,64; SD=0,488); roditelji učenika predmetne nastave se manje uključuju jer smatraju da su učenici samostalniji za rješavanje zadataka.

Više od polovice roditelja (vidi Sliku) je uglavnom zadovoljno ili su u potpunosti zadovoljni s nastavom na daljinu. Srednja vrijednost slaganja roditelja učenika s realizacijom nastave na daljinu je 3,40 (SD=0,923). Učenici su nešto zadovoljniji s realizacijom nastave na daljinu u usporedbi s roditeljima, a srednja vrijednost zadovoljstva učenika iznosi 3,89 (SD= 0,793).

Na temelju analize zaključujemo da je posredna ocjena zadovoljstava roditelja realizacijom nastave na daljinu (M=3,77; SD=0,75) nešto viša nego kod izravnog pitanja (M=3,40; SD=0,923). Posredno ispitano zadovoljstva učenika iznosi 4,16 (SD=0,49), a učenici u odnosu na roditelje iskazuju veće zadovoljstvo realiziranom nastavom. Analizom grafičkog prikaza (vidi Sliku) utvrđujemo veće opće zadovoljstvo učenika s nastavom na daljinu u odnosu na roditelje.

Većina roditelja, 62,8%, smatra da je njihovo dijete dovoljno samostalno i da dobro organizira svoje vrijeme za vrijeme održavanja nastave na daljinu, tek 14,2% roditelja se ne slaže s tom izjavom. 27,1% roditelja smatra kako njihovo dijete može radom u nastavi na daljinu napredovati jednako kao i u klasičnoj nastavi, dok s druge strane, 47,2% ipak prednost daje klasičnoj nastavi. 25,7% roditelja je neopredijeljeno vezi ovog pitanja.

55,7% roditelja smatra da su učenici preopterećeni zadacima. Ukupna ocjena opterećenosti djeteta nastavom na daljinu (vidi Sliku) na ljestvici od 1 do 5 (1 – minimalno, 5-maksimalno) iznosi 3,69 (SD=0,986). Roditelji procjenjuju visok stupanj samostalnosti djeteta u praćenju nastave na daljinu, ocjena samostalnosti iznosi 3,94 (SD=1,034). Visokih 67,1% roditelja tvrdi da su njihova djeca samostalna u radu i rješavanju zadataka.

Ukupna uključenost oba roditelja u zadatke i pružanje pomoći djetetu iznosi 2,7 (SD=0,926). 38,5% roditelja navodi da nemaju dovoljno vremena kako bi pomoglo djetetu, 40,0% roditelja ne stigne pratiti sve objave i zadatke u virtualnoj učionici, 37,1% tvrde da su iscrpljeni obvezama ili su pod stresom zbog nastave na daljinu, dok 35,7% roditelja tvrdi da osim školskih obaveza njihova djeca imaju i druge obaveze u kojima moraju pomoći djeci (glazbena škola, škola stranih jezika i sportske aktivnosti).

Većina ispitanih roditelja tvrdi da je učenicima potrebno pružati više podrške u smislu dodatnog i detaljnijeg objašnjenja gradiva putem video konferencija. Ukupno deset roditelja smatra da učenici preopterećeni količinom zadataka. Ukupno pet roditelja tvrdi da bi učenici ubuduće više trebali komunicirati s učiteljima putem raznih diskusija i rasprava, a najbolje bi bilo da se učenici vrate u škole. Manji broj roditelja smatra da bi se trebao uvesti daljnji interaktivni rad preko raznih dostupnih tehnologija. Nadalje, manjina roditelja smatra da bi se trebali produljiti rokovi za zadaće, da bi se trebala uvesti mogućnost ispravljanja ocjena, da bi se veći fokus trebao staviti na učenike s teškoćama. Roditelji navode problem prepisivanja zadataka te smatraju kako bi se zadaće trebale slati u privatne poruke. Apeliraju na poštivanje rasporeda sati, smatraju da su neki učitelji nepošteni prema aktivnim učenicima te da se diskriminira njihov rad. Smatraju da bi učitelji trebali uložiti veći trud u angažman i pripremu nastavnih materijala i da bi trebali uvesti uvesti više kvizova i ponavljanja. 

Poštovani roditelji,

zahvaljujemo vam što ste se odazvali rješavanju anonimne ankete. Dobiveni podaci koriste se isključivo s ciljem unapređenja nastave na daljinu u OŠ Donji Kraljevec.

U nastavku vam donosimo ključne zaključke provedene ankete.

Ciljani uzorak istraživanja predstavljaju roditelji učenika Osnovne škole Donji Kraljevec. Podaci za analizu su prikupljeni pomoću dostupnog uzorka ispitanika, te na temelju njega nećemo moći raditi generalizacije i primijeniti ga na cjelokupnu populaciju. Međutim, rezultati istraživanja već imaju utjecaj na ispitanu školsku zajednicu, učitelje, učenike i roditelje učenika koji su sudjelovali u istraživanju. 

U istraživanje je bilo uključeno 70 roditelja učenika Škole. Spolna struktura uzorka  bila je: 12,9% muških i 87,1% ženskih ispitanika. S obzirom na oblik nastave, 40,0% roditelja ima dijete u razrednoj nastavi, a 60,0% ispitane populacije ima dijete u predmetnoj nastavi. 

Istraživanjem smo željeli ispitati postojanje adekvatnih prostornih i tehničkih uvjeta u obitelji koje učenicima omogućuju praćenje nastave na daljinu. Na temelju analize (vidi Sliku) zaključujemo da više od 95% ispitanika ima primjerene prostorne i tehničke uvjete za praćenje nastave na daljinu. Zanimljivo je kako roditelji u većem postotku iznose problem primjerenih prostornih uvjeta u odnosu na tehničke uvjete potrebne za praćenje nastave. Problem prostornih uvjeta navode roditelji s 4 i više školaraca, no isti ne navode problem tehničke opremljenosti za sudjelovanje djece u nastavi.

Zanimalo nas je u ovom radu, između ostalog i analiza roditeljske i učeničke percepcije vremena koje djeca provedu na internetu zbog rješavanja svih školskih zadataka. Usporedbom roditeljske i učeničke percepcije (vidi Sliku) zaključujemo da  najveći dio i roditelja i učenika smatra da je za izvršenje zadaća potrebno od 2 do 4 sata (50,0% roditelja, 56,4% učenika). Zanimljiva činjenica je da čak 41,4% roditelja u odnosu na samo 27,3% učenika smatra da je za izvršenje školskih zadataka potrebno više od 4 sata. 

90,0% roditelja navodi kako redovito prati komunikaciju između učitelja i učenika u virtualnim učionicama. Roditelji učenika razredne nastave 100,0% su uključeni u sve školske aktivnosti, dok s druge strane, 16,7% roditelja ili 7 roditelja učenika predmetne nastave ne prati redovito komunikaciju između učitelja i učenika. 100,0% roditelja navodi da njihova djeca redovito prate nastavu i upute učitelja.

Više od polovice roditelja (vidi Sliku) navodi da djetetu pomažu u školskim zadacima, 20% roditelja redovito radi s učenicima, a 18,6% roditelja zbog svojih obaveza ne stiže djetetu pomoći u rješavanju svih školskih zadaća. 

Analiza ovog pitanja (U=263,0; p < 0,001) pokazani su statistički značajne razlike u  rezultatu između roditelja učenika razredne i predmetne nastave. Roditelji učenika razredne nastave redovitije rade zajedno s djetetom ili djetetu pomažu kada dijete zatraži pomoć (M=1,64; SD=0,488); roditelji učenika predmetne nastave se manje uključuju jer smatraju da su učenici samostalniji za rješavanje zadataka.

Više od polovice roditelja (vidi Sliku) je uglavnom zadovoljno ili su u potpunosti zadovoljni s nastavom na daljinu. Srednja vrijednost slaganja roditelja učenika s realizacijom nastave na daljinu je 3,40 (SD=0,923). Učenici su nešto zadovoljniji s realizacijom nastave na daljinu u usporedbi s roditeljima, a srednja vrijednost zadovoljstva učenika iznosi 3,89 (SD= 0,793).

Na temelju analize zaključujemo da je posredna ocjena zadovoljstava roditelja realizacijom nastave na daljinu (M=3,77; SD=0,75) nešto viša nego kod izravnog pitanja (M=3,40; SD=0,923). Posredno ispitano zadovoljstva učenika iznosi 4,16 (SD=0,49), a učenici u odnosu na roditelje iskazuju veće zadovoljstvo realiziranom nastavom. Analizom grafičkog prikaza (vidi Sliku) utvrđujemo veće opće zadovoljstvo učenika s nastavom na daljinu u odnosu na roditelje.

Većina roditelja, 62,8%, smatra da je njihovo dijete dovoljno samostalno i da dobro organizira svoje vrijeme za vrijeme održavanja nastave na daljinu, tek 14,2% roditelja se ne slaže s tom izjavom. 27,1% roditelja smatra kako njihovo dijete može radom u nastavi na daljinu napredovati jednako kao i u klasičnoj nastavi, dok s druge strane, 47,2% ipak prednost daje klasičnoj nastavi. 25,7% roditelja je neopredijeljeno vezi ovog pitanja.

55,7% roditelja smatra da su učenici preopterećeni zadacima. Ukupna ocjena opterećenosti djeteta nastavom na daljinu (vidi Sliku) na ljestvici od 1 do 5 (1 – minimalno, 5-maksimalno) iznosi 3,69 (SD=0,986). Roditelji procjenjuju visok stupanj samostalnosti djeteta u praćenju nastave na daljinu, ocjena samostalnosti iznosi 3,94 (SD=1,034). Visokih 67,1% roditelja tvrdi da su njihova djeca samostalna u radu i rješavanju zadataka.

Ukupna uključenost oba roditelja u zadatke i pružanje pomoći djetetu iznosi 2,7 (SD=0,926). 38,5% roditelja navodi da nemaju dovoljno vremena kako bi pomoglo djetetu, 40,0% roditelja ne stigne pratiti sve objave i zadatke u virtualnoj učionici, 37,1% tvrde da su iscrpljeni obvezama ili su pod stresom zbog nastave na daljinu, dok 35,7% roditelja tvrdi da osim školskih obaveza njihova djeca imaju i druge obaveze u kojima moraju pomoći djeci (glazbena škola, škola stranih jezika i sportske aktivnosti).

Većina ispitanih roditelja tvrdi da je učenicima potrebno pružati više podrške u smislu dodatnog i detaljnijeg objašnjenja gradiva putem video konferencija. Ukupno deset roditelja smatra da učenici preopterećeni količinom zadataka. Ukupno pet roditelja tvrdi da bi učenici ubuduće više trebali komunicirati s učiteljima putem raznih diskusija i rasprava, a najbolje bi bilo da se učenici vrate u škole. Manji broj roditelja smatra da bi se trebao uvesti daljnji interaktivni rad preko raznih dostupnih tehnologija. Nadalje, manjina roditelja smatra da bi se trebali produljiti rokovi za zadaće, da bi se trebala uvesti mogućnost ispravljanja ocjena, da bi se veći fokus trebao staviti na učenike s teškoćama. Roditelji navode problem prepisivanja zadataka te smatraju kako bi se zadaće trebale slati u privatne poruke. Apeliraju na poštivanje rasporeda sati, smatraju da su neki učitelji nepošteni prema aktivnim učenicima te da se diskriminira njihov rad. Smatraju da bi učitelji trebali uložiti veći trud u angažman i pripremu nastavnih materijala i da bi trebali uvesti uvesti više kvizova i ponavljanja. 

Poštovani roditelji,

zahvaljujemo vam što ste se odazvali rješavanju anonimne ankete. Dobiveni podaci koriste se isključivo s ciljem unapređenja nastave na daljinu u OŠ Donji Kraljevec.

U nastavku vam donosimo ključne zaključke provedene ankete.

Ciljani uzorak istraživanja predstavljaju roditelji učenika Osnovne škole Donji Kraljevec. Podaci za analizu su prikupljeni pomoću dostupnog uzorka ispitanika, te na temelju njega nećemo moći raditi generalizacije i primijeniti ga na cjelokupnu populaciju. Međutim, rezultati istraživanja već imaju utjecaj na ispitanu školsku zajednicu, učitelje, učenike i roditelje učenika koji su sudjelovali u istraživanju. 

U istraživanje je bilo uključeno 70 roditelja učenika Škole. Spolna struktura uzorka  bila je: 12,9% muških i 87,1% ženskih ispitanika. S obzirom na oblik nastave, 40,0% roditelja ima dijete u razrednoj nastavi, a 60,0% ispitane populacije ima dijete u predmetnoj nastavi. 

Istraživanjem smo željeli ispitati postojanje adekvatnih prostornih i tehničkih uvjeta u obitelji koje učenicima omogućuju praćenje nastave na daljinu. Na temelju analize (vidi Sliku) zaključujemo da više od 95% ispitanika ima primjerene prostorne i tehničke uvjete za praćenje nastave na daljinu. Zanimljivo je kako roditelji u većem postotku iznose problem primjerenih prostornih uvjeta u odnosu na tehničke uvjete potrebne za praćenje nastave. Problem prostornih uvjeta navode roditelji s 4 i više školaraca, no isti ne navode problem tehničke opremljenosti za sudjelovanje djece u nastavi.

Zanimalo nas je u ovom radu, između ostalog i analiza roditeljske i učeničke percepcije vremena koje djeca provedu na internetu zbog rješavanja svih školskih zadataka. Usporedbom roditeljske i učeničke percepcije (vidi Sliku) zaključujemo da  najveći dio i roditelja i učenika smatra da je za izvršenje zadaća potrebno od 2 do 4 sata (50,0% roditelja, 56,4% učenika). Zanimljiva činjenica je da čak 41,4% roditelja u odnosu na samo 27,3% učenika smatra da je za izvršenje školskih zadataka potrebno više od 4 sata. 

90,0% roditelja navodi kako redovito prati komunikaciju između učitelja i učenika u virtualnim učionicama. Roditelji učenika razredne nastave 100,0% su uključeni u sve školske aktivnosti, dok s druge strane, 16,7% roditelja ili 7 roditelja učenika predmetne nastave ne prati redovito komunikaciju između učitelja i učenika. 100,0% roditelja navodi da njihova djeca redovito prate nastavu i upute učitelja.

Više od polovice roditelja (vidi Sliku) navodi da djetetu pomažu u školskim zadacima, 20% roditelja redovito radi s učenicima, a 18,6% roditelja zbog svojih obaveza ne stiže djetetu pomoći u rješavanju svih školskih zadaća. 

Analiza ovog pitanja (U=263,0; p < 0,001) pokazani su statistički značajne razlike u  rezultatu između roditelja učenika razredne i predmetne nastave. Roditelji učenika razredne nastave redovitije rade zajedno s djetetom ili djetetu pomažu kada dijete zatraži pomoć (M=1,64; SD=0,488); roditelji učenika predmetne nastave se manje uključuju jer smatraju da su učenici samostalniji za rješavanje zadataka.

Više od polovice roditelja (vidi Sliku) je uglavnom zadovoljno ili su u potpunosti zadovoljni s nastavom na daljinu. Srednja vrijednost slaganja roditelja učenika s realizacijom nastave na daljinu je 3,40 (SD=0,923). Učenici su nešto zadovoljniji s realizacijom nastave na daljinu u usporedbi s roditeljima, a srednja vrijednost zadovoljstva učenika iznosi 3,89 (SD= 0,793).

Na temelju analize zaključujemo da je posredna ocjena zadovoljstava roditelja realizacijom nastave na daljinu (M=3,77; SD=0,75) nešto viša nego kod izravnog pitanja (M=3,40; SD=0,923). Posredno ispitano zadovoljstva učenika iznosi 4,16 (SD=0,49), a učenici u odnosu na roditelje iskazuju veće zadovoljstvo realiziranom nastavom. Analizom grafičkog prikaza (vidi Sliku) utvrđujemo veće opće zadovoljstvo učenika s nastavom na daljinu u odnosu na roditelje.

Većina roditelja, 62,8%, smatra da je njihovo dijete dovoljno samostalno i da dobro organizira svoje vrijeme za vrijeme održavanja nastave na daljinu, tek 14,2% roditelja se ne slaže s tom izjavom. 27,1% roditelja smatra kako njihovo dijete može radom u nastavi na daljinu napredovati jednako kao i u klasičnoj nastavi, dok s druge strane, 47,2% ipak prednost daje klasičnoj nastavi. 25,7% roditelja je neopredijeljeno vezi ovog pitanja.

55,7% roditelja smatra da su učenici preopterećeni zadacima. Ukupna ocjena opterećenosti djeteta nastavom na daljinu (vidi Sliku) na ljestvici od 1 do 5 (1 – minimalno, 5-maksimalno) iznosi 3,69 (SD=0,986). Roditelji procjenjuju visok stupanj samostalnosti djeteta u praćenju nastave na daljinu, ocjena samostalnosti iznosi 3,94 (SD=1,034). Visokih 67,1% roditelja tvrdi da su njihova djeca samostalna u radu i rješavanju zadataka.

Ukupna uključenost oba roditelja u zadatke i pružanje pomoći djetetu iznosi 2,7 (SD=0,926). 38,5% roditelja navodi da nemaju dovoljno vremena kako bi pomoglo djetetu, 40,0% roditelja ne stigne pratiti sve objave i zadatke u virtualnoj učionici, 37,1% tvrde da su iscrpljeni obvezama ili su pod stresom zbog nastave na daljinu, dok 35,7% roditelja tvrdi da osim školskih obaveza njihova djeca imaju i druge obaveze u kojima moraju pomoći djeci (glazbena škola, škola stranih jezika i sportske aktivnosti).

Većina ispitanih roditelja tvrdi da je učenicima potrebno pružati više podrške u smislu dodatnog i detaljnijeg objašnjenja gradiva putem video konferencija. Ukupno deset roditelja smatra da učenici preopterećeni količinom zadataka. Ukupno pet roditelja tvrdi da bi učenici ubuduće više trebali komunicirati s učiteljima putem raznih diskusija i rasprava, a najbolje bi bilo da se učenici vrate u škole. Manji broj roditelja smatra da bi se trebao uvesti daljnji interaktivni rad preko raznih dostupnih tehnologija. Nadalje, manjina roditelja smatra da bi se trebali produljiti rokovi za zadaće, da bi se trebala uvesti mogućnost ispravljanja ocjena, da bi se veći fokus trebao staviti na učenike s teškoćama. Roditelji navode problem prepisivanja zadataka te smatraju kako bi se zadaće trebale slati u privatne poruke. Apeliraju na poštivanje rasporeda sati, smatraju da su neki učitelji nepošteni prema aktivnim učenicima te da se diskriminira njihov rad. Smatraju da bi učitelji trebali uložiti veći trud u angažman i pripremu nastavnih materijala i da bi trebali uvesti uvesti više kvizova i ponavljanja. 

Poštovani roditelji,

zahvaljujemo vam što ste se odazvali rješavanju anonimne ankete. Dobiveni podaci koriste se isključivo s ciljem unapređenja nastave na daljinu u OŠ Donji Kraljevec.

U nastavku vam donosimo ključne zaključke provedene ankete.

Ciljani uzorak istraživanja predstavljaju roditelji učenika Osnovne škole Donji Kraljevec. Podaci za analizu su prikupljeni pomoću dostupnog uzorka ispitanika, te na temelju njega nećemo moći raditi generalizacije i primijeniti ga na cjelokupnu populaciju. Međutim, rezultati istraživanja već imaju utjecaj na ispitanu školsku zajednicu, učitelje, učenike i roditelje učenika koji su sudjelovali u istraživanju. 

U istraživanje je bilo uključeno 70 roditelja učenika Škole. Spolna struktura uzorka  bila je: 12,9% muških i 87,1% ženskih ispitanika. S obzirom na oblik nastave, 40,0% roditelja ima dijete u razrednoj nastavi, a 60,0% ispitane populacije ima dijete u predmetnoj nastavi. 

Istraživanjem smo željeli ispitati postojanje adekvatnih prostornih i tehničkih uvjeta u obitelji koje učenicima omogućuju praćenje nastave na daljinu. Na temelju analize (vidi Sliku) zaključujemo da više od 95% ispitanika ima primjerene prostorne i tehničke uvjete za praćenje nastave na daljinu. Zanimljivo je kako roditelji u većem postotku iznose problem primjerenih prostornih uvjeta u odnosu na tehničke uvjete potrebne za praćenje nastave. Problem prostornih uvjeta navode roditelji s 4 i više školaraca, no isti ne navode problem tehničke opremljenosti za sudjelovanje djece u nastavi.

Zanimalo nas je u ovom radu, između ostalog i analiza roditeljske i učeničke percepcije vremena koje djeca provedu na internetu zbog rješavanja svih školskih zadataka. Usporedbom roditeljske i učeničke percepcije (vidi Sliku) zaključujemo da  najveći dio i roditelja i učenika smatra da je za izvršenje zadaća potrebno od 2 do 4 sata (50,0% roditelja, 56,4% učenika). Zanimljiva činjenica je da čak 41,4% roditelja u odnosu na samo 27,3% učenika smatra da je za izvršenje školskih zadataka potrebno više od 4 sata. 

90,0% roditelja navodi kako redovito prati komunikaciju između učitelja i učenika u virtualnim učionicama. Roditelji učenika razredne nastave 100,0% su uključeni u sve školske aktivnosti, dok s druge strane, 16,7% roditelja ili 7 roditelja učenika predmetne nastave ne prati redovito komunikaciju između učitelja i učenika. 100,0% roditelja navodi da njihova djeca redovito prate nastavu i upute učitelja.

Više od polovice roditelja (vidi Sliku) navodi da djetetu pomažu u školskim zadacima, 20% roditelja redovito radi s učenicima, a 18,6% roditelja zbog svojih obaveza ne stiže djetetu pomoći u rješavanju svih školskih zadaća. 

Analiza ovog pitanja (U=263,0; p < 0,001) pokazani su statistički značajne razlike u  rezultatu između roditelja učenika razredne i predmetne nastave. Roditelji učenika razredne nastave redovitije rade zajedno s djetetom ili djetetu pomažu kada dijete zatraži pomoć (M=1,64; SD=0,488); roditelji učenika predmetne nastave se manje uključuju jer smatraju da su učenici samostalniji za rješavanje zadataka.

Više od polovice roditelja (vidi Sliku) je uglavnom zadovoljno ili su u potpunosti zadovoljni s nastavom na daljinu. Srednja vrijednost slaganja roditelja učenika s realizacijom nastave na daljinu je 3,40 (SD=0,923). Učenici su nešto zadovoljniji s realizacijom nastave na daljinu u usporedbi s roditeljima, a srednja vrijednost zadovoljstva učenika iznosi 3,89 (SD= 0,793).

Na temelju analize zaključujemo da je posredna ocjena zadovoljstava roditelja realizacijom nastave na daljinu (M=3,77; SD=0,75) nešto viša nego kod izravnog pitanja (M=3,40; SD=0,923). Posredno ispitano zadovoljstva učenika iznosi 4,16 (SD=0,49), a učenici u odnosu na roditelje iskazuju veće zadovoljstvo realiziranom nastavom. Analizom grafičkog prikaza (vidi Sliku) utvrđujemo veće opće zadovoljstvo učenika s nastavom na daljinu u odnosu na roditelje.

Većina roditelja, 62,8%, smatra da je njihovo dijete dovoljno samostalno i da dobro organizira svoje vrijeme za vrijeme održavanja nastave na daljinu, tek 14,2% roditelja se ne slaže s tom izjavom. 27,1% roditelja smatra kako njihovo dijete može radom u nastavi na daljinu napredovati jednako kao i u klasičnoj nastavi, dok s druge strane, 47,2% ipak prednost daje klasičnoj nastavi. 25,7% roditelja je neopredijeljeno vezi ovog pitanja.

55,7% roditelja smatra da su učenici preopterećeni zadacima. Ukupna ocjena opterećenosti djeteta nastavom na daljinu (vidi Sliku) na ljestvici od 1 do 5 (1 – minimalno, 5-maksimalno) iznosi 3,69 (SD=0,986). Roditelji procjenjuju visok stupanj samostalnosti djeteta u praćenju nastave na daljinu, ocjena samostalnosti iznosi 3,94 (SD=1,034). Visokih 67,1% roditelja tvrdi da su njihova djeca samostalna u radu i rješavanju zadataka.

Ukupna uključenost oba roditelja u zadatke i pružanje pomoći djetetu iznosi 2,7 (SD=0,926). 38,5% roditelja navodi da nemaju dovoljno vremena kako bi pomoglo djetetu, 40,0% roditelja ne stigne pratiti sve objave i zadatke u virtualnoj učionici, 37,1% tvrde da su iscrpljeni obvezama ili su pod stresom zbog nastave na daljinu, dok 35,7% roditelja tvrdi da osim školskih obaveza njihova djeca imaju i druge obaveze u kojima moraju pomoći djeci (glazbena škola, škola stranih jezika i sportske aktivnosti).

Većina ispitanih roditelja tvrdi da je učenicima potrebno pružati više podrške u smislu dodatnog i detaljnijeg objašnjenja gradiva putem video konferencija. Ukupno deset roditelja smatra da učenici preopterećeni količinom zadataka. Ukupno pet roditelja tvrdi da bi učenici ubuduće više trebali komunicirati s učiteljima putem raznih diskusija i rasprava, a najbolje bi bilo da se učenici vrate u škole. Manji broj roditelja smatra da bi se trebao uvesti daljnji interaktivni rad preko raznih dostupnih tehnologija. Nadalje, manjina roditelja smatra da bi se trebali produljiti rokovi za zadaće, da bi se trebala uvesti mogućnost ispravljanja ocjena, da bi se veći fokus trebao staviti na učenike s teškoćama. Roditelji navode problem prepisivanja zadataka te smatraju kako bi se zadaće trebale slati u privatne poruke. Apeliraju na poštivanje rasporeda sati, smatraju da su neki učitelji nepošteni prema aktivnim učenicima te da se diskriminira njihov rad. Smatraju da bi učitelji trebali uložiti veći trud u angažman i pripremu nastavnih materijala i da bi trebali uvesti uvesti više kvizova i ponavljanja.